Veštice u narodnoj, a zatim i u popularnoj kulturi odavno figuriraju kao onaj subverzivni element koji je služio ne bi li se što upečatljivije i slikovitije prikazala pervertirana i zastrašujuća slika žene – bilo to one koje odbijaju servilnost, one koje ne zadovoljavaju date društvene obrasce ili koje ih na ma koji način preispituju.
Teorije imperijalizma su se u jednom trenutku činile prevaziđenim. Konceptualizacije V. I. Lenjina i Roze Luksemburg – prema kojima rastući rivaliteti među monopolizovanim kapitalom u sprezi sa militarizovanom nacionalnom državom vode sukobe globalnih razmera oko raspodele kolonijalnih resursa – u svetu nakon 1945. su prestale da pružaju sigurne orijentire.
Prenosimo intervju sa našim Ivanom Radenkovićem za SlobodniFilozofski portal na temu komercijalizacije i privatizacijeapotekarskog sektora.
Prenismo tekst razgovora sa Milanom, pedesetogodišnjim radnikom iz okoline Novog Sada koji već nekoliko godina radi u Slovačkoj. Njegova dramatična priča o katastrofalnim uslovima rada u tajvanskoj firmi Fokskon, kao i o srpskim agencijama koje profitiraju na dopremanju jeftineradne snage u Slovačku, zabrivanjava, razbešnjava, upozorava, poziva na solidarnost i otpor ovakvom sistemu rada i proizvodnje.
Gerusija je kolektiv koji se bavi levo orijentisanim teorijskim, političkim i aktivističkim radom. Razvijajući svoju kritiku na temelju anti-kapitalizma, marksizma, feminizma i kritike društveno-ekonomske eksploatacije, Gerusija predstavlja mesto okupljanja svih onih koji se različitim sredstvima bore za društvo organizovano prema potrebama ljudi, a ne prema potrebama tržišta i logike profita.