Tag Archives: Leonardo Kovačević

08 jul

Leonardo Kovačević_Sociologova tjeskoba ili o politici znanja

Na Kantovo sumirajuće pitanje Kritike čistog uma "Što možemo znati?" sociologija znanja, od Karla Mannheima do Pierrea Bourdiea, danas uglavnom odgovara protupitanjem: "Tko može znati?". Put od prvog pitanja koje se odnosi na univerzalne uvjete spoznaje ljudskog bića do drugog koje, posve suprotno, upućuje na hijerarhiju subjekata znanja, put je koje je prevalilo zapadno društvo posljednjih dvjesto godina,od Prosvjetiteljstva do danas. No, taj put nije bio pun stranputica. Na pojavu mnoštva novih govorećih subjekta koji je izazvalo Prosvjetiteljstvo i romantizam, koji je u mnogo čemu  radikalizirao prosvjetiteljske tendencije, sredinom devetnaestog stoljeća odgovara novonastala znanost kojoj je cilj bio smiriti taj metež. Ta nova znanost – sociologija – pokušavala je to učinitii klasifikacijom društvenih skupina i slojeva. Svakoj društvenoj skupini ili sloju kvantifikacijom bi dodjeljivala mjesto u poretku znanja i djelovanja. Drugim riječima, statistički podaci o djelatnosti pojedinih društvenih grupa služili su izgradnji prevladavajuće interpretacije intelektualnih  mogućnosti i sposobnosti ljudi koje je sociolog izdvojio u određenoj društvenoj kategoriji. Radikalizaciju omeđivanja intelektualnih sposobnosti u dvadesetom stoljeću izvršio je Pierre Bourdieu sa svojom idejom habitusa koji je dodjeljen svakome i iz kojeg nitko ne može izaći.

Pojava sociologije time je bitno utjecala na ideju  znanja. Za razliku od ranog njemačkog romantizma po kojem je ideja znanja bila nerazdvojiva od same sfere iskustva i jezika iz koje nitko nije izuzet i koju svatko na svoj način može nastanjivati, znanje je u sociologiji pojmljeno samo pod uvjetom da postoji podjela na neuke i na učene kao i oblici znanja koji odgovaraju jednima ili drugima. Shodno toj podjeli, morala se pojaviti ideja napretka koja je zaostale trebala razvrgnuti od njihove neukosti, a učene dodatno unaprijediti. Uz sve brži razvoj tehnologije, ideja napretka i sociologija postale su krajem 19. stoljeća  oruđa  u rukama vlasti kojima će lakše ovladati masovnim društvom. Riječ je istodobno o restauracijskom poretku kojemu je cilj zacijeliti društvene odnose koje su u pitanje dovele revolucije iz sredine 19. stoljeća i egalitarne tendencije proizašle iz njih. Restauracijski proces završava uspostavom građanskog društva kakvo poznajemo danas i znanosti koja jamči njegov napredak.

Read More

Share
18 feb

UVOD U RADIKALNE TEORIJE 12, Badiou i Rancière

23. 2. je poslednja februarska subota za Uvod u radikalne teorije. Ovog puta se bavimo teorijom Badjua (Badiou) i Ransijea (Rancière).

Program u CK13:

14.00h Dva intervjua sa Alenom Badiouom (titl na srp=hr)

15.00h Sanja Todorović "Politika i matematika: prilog razumevanju Badiouovih filozofskih manifesta"
17.00h Leonardo Kovačević "10 teza o filozofiji Jacquesa Rancierea"

Read More

Share
Translate »