Tag Archives: Darko Suvin

09 okt

TKO SE NE BORI ZAJEDNO IZGUBI POJEDINAČNO: SPOZNATI NAŠ POLOŽAJ POD ZVIJEZDAMA, BANKAMA I DRONOVIMA

Izvor: Novosti

Saša Hrnjez i Darko Suvin

TKO SE NE BORI ZAJEDNO IZGUBI POJEDINAČNO: SPOZNATI NAŠ POLOŽAJ POD ZVIJEZDAMA, BANKAMA I DRONOVIMA 

 

Razgovor o jugoslavenskom prostoru povodom knjige Samo jednom se ljubi

 

HRNJEZ: U tvojoj knjizi[1] izvodiš periodizaciju SFR Jugoslavije na četiri perioda. Od pitanja koliko je ova periodizacija empirijski i faktografski tačna možda je bitnije pitanje strateške važnosti periodizacije, odnosno koliko je takva periodizacija način da se socijalistička Jugoslavija posmatra u njenoj istoričnosti i dinamici, dakle ne kao jedan monolitani statički sistem nego kao niz događaja.

 

SUVIN: Držim da je ovo na kraju tvog pitanja točno. Ja se u principu slažem da se SFR ili titoistička Jugoslavija može shvatiti jedino kao niz i ispreplitanje ponekad kontradiktornih događaja a ne kao jedan događaj. Da bi se to uopće moglo historiozofski diskutirati, mi taj slijed moramo pojednostaviti na 5-6 perioda, koji su za mene jasno podijeljeni na uzlazne i silazne – tu podaci govore vrlo glasno. E sad, da li ćeš onaj državni centralizam od 1945. do 1950. zvati jednim periodom ili ne, nije bitno. Međutim i to spada u uzlazni period, od 1944. ili 1943. pa recimo do 1972. Sve su te brojke uslovne i jednostrane: jer, neki procesi su počeli loše hodati mnogo ranije a drugi su se dobro nastavili još i kasnije. Ali moramo o svakom periodu dati nekakav općeniti sud, da bismo uopće mogli misliti o smjeru i toku društvenog razvoja.

Inače, periodizacija je uvijek uslovna i zamršena stvar, zavisi kako valoriziraš i ponderiraš određene faktore koje držiš presudnima. To su ideološko-političke odluke do kojih svako dolazi prema svojim horizontima i vrijednostima. U tom smislu glavni faktori periodizacije uopće nisu faktografija i empirija: ne da one ne postoje, nego da se (kako to zna svaki teoretičar nauke) iz određenog skupa fakata može izvesti koliko god hoćeš teorija, koje će se sve temeljiti na nekima od tih fakata ili na nekim njihovim vidovima.

Naslovna_Darko Suvin

H: To znači da periodizacija Jugoslavije nije bitna samo zbog istoričnog i dinamičkog pogleda koji nju vide kao skup događaja, nego i kao skup kontradiktornih procesa koji su u jednom momentu vukli na ovu pa na onu stranu, i time je na neki način rascepali iznutra.

 

S: Pa jedino tako mi možemo objasniti kraj Jugoslavije. Ja sam počeo tu knjigu da pišem zbog kraja: jer nam je kraj, to jest krah, jedini svima bio jasan. Tu se nešto srušilo u što smo svi mi vjerovali i jednim djelom smo sa dobrim razlogom vjerovali, i to moja generacija. Znaš kako, ili to vjerovatno ne znaš, bila je pjesma «Kud prolaze Skojevci sva se zemlja trese/ od silnoga rada što ga započeše». (Inače to je vrlo interesantna rima, jer moraš mijenjati normalni naglasak, a to se u narodnoj pjesmi može; vrlo je nečista rima i jako interesantan formalni zahvat.) Znaš jedan prijatelj mi je pričao u Beogradu kako mu je njegov otac, koji je bio Skojevac, govorio da je Skoj bio važniji od Partije, na šta sam ja dodao «pa da, zato su ga i raspustili». Skoj su raspustili još prije AFŽ-a, jer je bio opasniji. Mada nije istina da je Skoj bio važniji od Partije, ali je bio udarna oštrica, dok je onaj držak što ga drži bio važniji. No Partija odnosno taj držak nije bio oštrica u poslijeratnom periodu, dok u ratnom periodu sigurno jeste.

Read More

Share
10 maj

Darko Suvin, WHAT IS TO BE DONE? – A FIRST STEP

WHAT IS TO BE DONE?: A FIRST STEP 

NOTE: This essay takes as its presupposition my works on today’s necro-capitalism, as
perhaps summarised in the article “Where Are We: And a Radical Way Out,”
https://independent.academia.edu/DarkoSuvin/Papers. Please read that too.

 

Whoever does not hope/expect, shall not find the
unexpected; arduous is searching for it and accessing it.
Heraclitus, 540-480 BNE

The issue which has swept down the centuries and 
which will have to be fought sooner or later is the
people versus the banks. 
 Lord Acton, 1881 

Why do the good lack tanks and airplanes? 
 Brecht, 1940 

1. Where We Are 

 

People seem to need a sense of history comparable to
the sense of direction of the migrating birds….We
might wonder whether the enormous spiritual 
magnetism of Marx’s work could be explained… by 
its revelation of a historical sense.  
Victor Serge, diary note of 3/1/1944 

1.1. TINA and WHOA

A Johns Hopkins University study in 1988 found that a 1% increase in US unemployment [leads to 37,000 deaths (650 of which homicides), 4,000 more people in mental hospital population, and 3,300 more in prison population (Barnet and Cavanagh 292). Assuming a 1:23 ratio between US and world population in 2012, this would mean that a 1% increase in unemployment meant 850,000 unnecessary deaths per year, to leave all other consequences aside. Of course, US statistics cannot be simply extrapolated to the world, the environment is different: the consequences may be, say, half or double that amount. But if we add to this the results of direct killings from the dozens or hundreds of wars following 1989, and then the resulting starvation and diseases, we would get to staggering numbers of human misery. Those physically spared are as a rule deeply scarred mentally.

Download pdf

Share
08 maj

Darko Suvin_MOĆ BEZ NASILJA: LEKCIJA IZ PLEMENSKOG KOMUNIZMA1/

1. Proročanska pesma – ples praznine i potrebe

Dok se zora diže, u Mbaja plemenu, jednom od poslednjih ostataka nekad velike grupe Tupi-Guarani Amerindijanaca, u džungli visokog drveća unutar onoga što je danas Paragvaj, veoma često diže se prorok-pevač pa’i. Okreće se na istok, prema Suncu, glasniku vrhovnog boga Namandua, sa naricanjem i ohrabrivanjem. Od osamnaestovekovnih Jezuita pa sve do danas, Mbaje su postojano odbile pokušaje misionara da ih preobrate u hrišćanstvo, i zadržali su zajednicu vere kao opsesivnu garanciju jedinstva njihovog plemena, suprotstavljajući se sramoti i bolu svoje nesreće i polakog izumiranja. Prorokova pesma i ples govore o bolesnom stanju plemena, njihovoj tekoachy, koju je veliki antropolog Klastr (Clastres) – od čijih str. 137-51 uzimam svu građu i mnoge prelepe formulacije — nazvao “sferom žalosti u kojoj ih je ostavila tišina bogova” (142). Oni žive u zloj zemlji, ywy mba’e megua, pokvarenoj i truloj zemlji, carstvu smrti; oni govore o sebi kao o Poslednjim Ljudima. Ipak, nadaju se da će od bogova dobiti povoljne znake koji ukazuju na put njihovog prolaska preko užasnog mora do zemlje bez zla, ywy mara ev. Njihovim sumnjama i uznemirenosti suprotstavljeno je prizivanje predaka kojima su bogovi nekad govorili, kojima je bilo dato da dostignu stanje savršenstva, aguyve, i stoga da pređu preko metaforičnog mora.

Činjenica da sunce opet izlazi dokaz je saglasnosti vrhovnog boga da oni i dalje žive. Ali život “nije jednostavno buđenje ka neutralnosti stvari” (142). Mbaje žive na zemlji kao na mestu odsustva, mestu upitanosti za razlog toga i za izlaz odatle. Pa’i objavljuje to kao odsustvo lepih reči, ne’e pora tenode, božanskog jezika u kojem se nalazi ljudsko spasenje. Neka onda bogovi progovore, neka prepoznaju ljudske napore, njihov post, njihov ples, njihove molitve! Tako nastaje molitvena pesma i ples pa’i-ja (ponešto sam skratio bez sumnje Klastrov neophodno stilizovan prevod):

Read More

Share
09 mar

Darko Suvin SELF-MANAGEMENT AND DISALIENATION IN S.F.R. YUGOSLAVIA

13.3.2013. sreda, CK13 ::

17.00h DARKO SUVIN ''SELF-MANAGEMENT AND DISALIENATION IN S.F.R. YUGOSLAVIA'' (predavanje na engleskom)

18.00h razgovor (na srpskom/hrvatskom)

moderator: ALPAR LOŠONC

10448_10151292978423834_258995155_n

Darko Suvin je pisac, naučnik, kritičar i pesnik, rođen u Zagrebu. Bio je profesor engleske i komparativne književnosti na Univerzitetu McGill, sada je profesor emeritus i član kanadske Akademije nauka i umetnosti. Bio je potpredsednik Union Internationale des Théâtres Universitaires, urednik dva naučna časopisa, potpredsednik International Brecht Society, počasni stipendista četiri univerziteta, stipendista fondacije Humboldt od 1996. do 2000, gostujući profesor na deset severno-američkih i evropskih univerziteta. Napisao je trinaest knjiga o utopiji i naučnoj fantastici, komparativnoj književnosti i dramaturgiji (posebno o Brehtu i Japanu), teoriji književnosti i pozorištu, kulturnoj teoriji i stotine članaka. Objavio je tri knjige poezije, za koje je nagrađivan u SAD-u i Kanadi. Posljednjih deset godina najviše se bavi političkom epistemologijom. U njegove aktuelne knjige spadaju filozofski eseji prikupljeni pod naslovom Gdje smo? Kuda idemo? Za političku epistemologiju spasa objavljeni 2006. u Zagrebu, Naučna fantastika, spoznaja, sloboda objavljena 2009. u Novom Sadu (urednik D. Ajdačić, SlovoSlavia) i Defined by a Hollow: Essays on Utopia, Science Fiction, and Political Epistemology (Peter Lang Verlagsgruppe) u Londonu 2010. Tekst O odnosima klasa u Jugoslaviji 1945.-75., objavljen u 669.broju Aktiva, može se pročitati ovde.

 

Share
Translate »